Zemlja je iznutra građena iz slojeva: na površini je čvrsta Zemljina kora, ispod nje je omotač, a u središtu je jezgro. Zemljina kora je tanak, čvrst spoljašnji sloj na kome živimo. Unutrašnjost Zemlje je veoma vruća, i toplota iz dubine pokreće procese koji menjaju izgled površine.
Reljef je izgled Zemljine površine — svi njeni oblici (planine, ravnice, doline). Reljef nastaje delovanjem unutrašnjih i spoljašnjih sila. Unutrašnje sile (pokreti u Zemlji) izdižu planine, izazivaju zemljotrese i vulkane — one uglavnom stvaraju krupne oblike reljefa. Spoljašnje sile (voda, vetar, led, temperatura) razaraju i oblikuju površinu — one uglavnom troše i zaravnjuju reljef.
Zemljotresi su podrhtavanja tla usled naglih pokreta u Zemljinoj kori. Vulkani su otvori kroz koje na površinu izbija užareni materijal (lava) iz dubine. Delovanjem unutrašnjih i spoljašnjih sila kroz veoma dugo vreme, površina Zemlje se stalno, ali polako, menja — jedni oblici nastaju, drugi se troše.