Sticanje državljanstva poreklom (pravo krvi, ius sanguinis) jeste način prema kome dete momentom rođenja stiče državljanstvo svojih roditelja, bez obzira na mesto rođenja i mesto gde roditelji žive. Dete poreklom stiče državljanstvo RS: ako su oba roditelja u trenutku rođenja državljani RS; ako je jedan roditelj državljanin RS a dete je rođeno na teritoriji RS; ili ako je rođeno u inostranstvu, jedan roditelj je državljanin RS, a drugi je nepoznat, nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva.
Dete rođeno u inostranstvu čiji je jedan roditelj u trenutku rođenja državljanin RS, a drugi strani državljanin, stiče poreklom državljanstvo RS ako ga roditelj-državljanin prijavi do navršene 18. godine kod nadležnog DKP i podnese zahtev za upis u evidenciju državljana (ako je dete pod starateljstvom, prijavu i zahtev podnosi staratelj). Takvo dete stiče državljanstvo poreklom i u slučaju da bi inače ostalo bez državljanstva. Lice starije od 18 godina rođeno u inostranstvu čiji je jedan roditelj bio državljanin RS a drugi strani državljanin stiče poreklom državljanstvo ako do navršene 23. godine podnese zahtev za upis u evidenciju državljana.
Pod istim uslovima poreklom stiče državljanstvo i usvojenik stranac ili usvojenik bez državljanstva mlađi od 18 godina, s tim što zahtev za upis podnosi usvojilac državljanin RS; ako je usvojenik stariji od 18 godina, zahtev podnosi lično, najkasnije do navršene 23. godine. Za lice koje je poreklom steklo državljanstvo ali nije upisano u matičnu knjigu rođenih ili evidenciju državljana, državljanstvo se utvrđuje na njegov zahtev, na zahtev nadležnog organa ili po službenoj dužnosti. Lice koje stiče državljanstvo poreklom smatra se državljaninom RS od rođenja, a o utvrđivanju državljanstva rešenje donosi ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.