Rokovi za preduzimanje radnji određeni su, po pravilu, zakonom ili propisom, a ako nisu — određuje ih ovlašćeno službeno lice s obzirom na okolnosti. Rokovi koje određuje službeno lice, kao i zakonski rokovi za koje je predviđena mogućnost produženja, mogu se produžiti na zahtev pre isteka roka i ako postoje opravdani razlozi. Rokovi se računaju na dane, mesece i godine: dan događaja se ne uračunava (rok počinje prvog narednog dana), a ako poslednji dan pada kad organ ne radi, rok ističe prvog narednog radnog dana.
Podnesak je predat u roku ako ga organ primi pre isteka roka; kod preporučene pošte smatra se da je predat na dan predaje poštanskom operatoru. Vraćanje u pređašnje stanje dozvoljava se stranci koja iz opravdanog razloga propusti rok, koja je iz neznanja ili očigledne greške podnesak blagovremeno predala nenadležnom organu, ili koja je očiglednom omaškom prekoračila rok — pod dva kumulativna uslova: da organ primi podnesak u naredna tri dana od prekoračenja i da stranka zbog prekoračenja gubi neko pravo.
Predlog za vraćanje u pređašnje stanje podnosi se u roku od osam dana od prestanka razloga za propuštanje (odnosno od saznanja); posle isteka tri meseca od propuštanja ne može se tražiti, osim ako je propuštanje izazvano višom silom. Podnosi se organu pred kojim je trebalo preduzeti propuštenu radnju, koji o predlogu odlučuje rešenjem. Protiv rešenja kojim je vraćanje odobreno žalba nije dozvoljena, izuzev ako je predlog bio neblagovremen ili nedozvoljen.