Zapaljive tečnosti, gasovi i eksplozivne atmosfere

Zapaljive i gorive tečnosti (benzin, dizel, razređivači, boje) i zapaljivi gasovi (propan-butan, metan, vodonik, acetilen) predstavljaju posebno visok rizik od požara i eksplozije, pa su njihovo skladištenje, rukovanje i upotreba posebno uređeni propisima. Rad sa ovim materijama zahteva posebnu obuku i strože preventivne mere, jer njihove pare ili gasovi u smeši sa vazduhom mogu stvoriti eksplozivnu atmosferu.

Eksplozivna atmosfera nastaje kada je koncentracija zapaljivih para, gasova ili prašine u vazduhu u granicama eksplozivnosti (između donje i gornje granice). U prostorima gde ovakva atmosfera može nastati primenjuju se posebne mere: provetravanje, kontrola koncentracije, upotreba opreme u protiveksplozijskoj zaštiti (Ex-oprema koja ne stvara varnicu), uklanjanje izvora paljenja i antistatička zaštita. Ovi prostori se posebno obeležavaju (zone opasnosti).

Skladištenje zapaljivih materija podleže pravilima o količinama, razmeštaju, ventilaciji, udaljenostima i obeležavanju — precizne vrednosti utvrđene su posebnim tehničkim propisima (koje treba proveriti u važećem tekstu). Osnovna načela su: odvajanje zapaljivih materija od izvora paljenja, ograničavanje količina na radnom mestu, propisno skladištenje i obeležavanje, i zabrana otvorenog plamena. Poštovanje ovih mera presudno je jer požari i eksplozije sa ovim materijama imaju teške posledice.

Ova lekcija ima 5 pitanja za vežbanje. Uvežbaj ih uz ponavljanje po sistemu razmaka.

Vežbaj na Bubalici
← Sve lekcije: Preventivne mere i tehnička zaštita