Štetnosti su okolnosti u procesu rada koje mogu izazvati oboljenje zaposlenog (profesionalnu bolest ili bolest u vezi sa radom). Za razliku od opasnosti, koje vode ka povredi, štetnosti deluju postepeno i dovode do oštećenja zdravlja tokom vremena. U aktu o proceni rizika štetnosti se razvrstavaju u nekoliko osnovnih grupa, koje se prepoznaju na svakom radnom mestu.
Osnovne grupe štetnosti su: fizičke štetnosti (buka, vibracije, nepovoljni mikroklimatski uslovi — temperatura, vlažnost, strujanje vazduha, nepovoljna osvetljenost, štetna zračenja); hemijske štetnosti (prašina, dim, gasovi, pare, aerosoli i druge hemijske materije koje se udišu ili dolaze u dodir sa kožom); i biološke štetnosti (izlaganje virusima, bakterijama, gljivicama i drugim mikroorganizmima). Svaka grupa zahteva odgovarajuće mere zaštite.
Posebnu grupu čine štetnosti koje proističu iz psihofizioloških napora — fizički napori (ručno prenošenje tereta, nefiziološki položaj tela, ponavljajući pokreti) i psihički napori (odgovornost, vremenski pritisak, monotonija, poremećen ritam rada, noćni rad). Tu spadaju i štetnosti vezane za organizaciju rada. Prepoznavanje štetnosti je jednako važno kao prepoznavanje opasnosti, jer profesionalne bolesti nastaju upravo dugotrajnim izlaganjem štetnostima.