Krivica postoji ako je učinilac u vreme izvršenja bio uračunljiv i postupao s umišljajem, a bio je svestan (ili dužan i mogao biti svestan) da je delo zabranjeno. Krivično delo je učinjeno s krivicom i ako je učinilac postupao iz nehata, ukoliko zakon to izričito predviđa.
Umišljaj (dolus) je teži stepen krivice koji se uvek zahteva za postojanje krivičnog dela. Postoje dve vrste: direktni umišljaj (učinilac bio svestan svog dela i hteo njegovo izvršenje) i eventualni umišljaj (bio svestan da može učiniti delo pa na to pristao).
Nehat (culpa) je lakši stepen krivice i izuzetak — izričito se propisuje kod pojedinih krivičnih dela. Razlikuje se svesni nehat (učinilac svestan da može učiniti delo ali olako smatra da neće nastupiti ili da će ga sprečiti) i nesvesni nehat (nije bio svestan mogućnosti, iako je prema okolnostima bio dužan i mogao biti svestan).