Zahtev za pokretanje i tok postupka

Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi ovlašćeni organ (komunalna milicija, drugi organi uprave, inspekcije, javni tužilac) ili oštećeni. Zahtev sadrži: podatke o podnosiocu i sudu; podatke o okrivljenom; činjenični opis radnje s pravnim obeležjem prekršaja, vreme i mesto izvršenja; propis o prekršaju; dokaze; i druge propisane elemente. Podnošenjem zahteva oštećeni stiče položaj stranke.

Kada primi zahtev, sud donosi rešenje o pokretanju postupka, saslušava okrivljenog i sprovodi radnje dokazivanja (saslušanje svedoka, uviđaj, veštačenje). Okrivljeni ima pravo na odbranu, da se izjasni o prekršaju, predlaže dokaze i koristi pravna sredstva. Teret dokazivanja je na podnosiocu zahteva.

Postupak se okončava presudom ili rešenjem. Sud donosi osuđujuću ili oslobađajuću presudu, odnosno rešenje o obustavi postupka (npr. kad je nastupila zastarelost ili je okrivljeni za istu radnju već pravnosnažno kažnjen — ne bis in idem).

Ova lekcija ima 5 pitanja za vežbanje. Uvežbaj ih uz ponavljanje po sistemu razmaka.

Vežbaj na Bubalici
← Sve lekcije: Osnovi kaznenog prava