Borba protiv stresa ima veliki značaj i u komunalnoj miliciji. Termin „stres“ je višeznačan — označava i činioce koji deluju stresogeno, i reakciju organizma, i posledice. Zato treba razlikovati stresnu situaciju (stresor) i reakciju na nju (stres). Stres se pojmovno određuje kao preterana reakcija na situacije ili događaje, odnosno kao neravnoteža između zahteva postavljenih osobi i njene sposobnosti da se s njima izbori.
Izvori stresa (stresori) u radu milicionara su brojni: konfliktne situacije, pretnje i napadi, rad pod pritiskom i vremenskim ograničenjima, smenski rad i izloženost tuđim problemima. Posledice dugotrajnog stresa mogu biti telesne (umor, poremećaj sna), psihičke (razdražljivost, anksioznost) i posledice po ponašanje (pad koncentracije, greške u radu).
Prevazilaženje stresa obuhvata: prepoznavanje stresora, tehnike relaksacije i disanja, fizičku aktivnost, dobru organizaciju rada i odmora, i traženje podrške (kolega, porodice, stručnjaka). Za milicionara je veština upravljanja stresom bitna jer omogućava pribranost, objektivnost i profesionalno postupanje i u napetim situacijama, čime se štite i građani i sam milicionar.