Za nedozvoljene radnje kojima se čini poljska šteta ili krše propisi o poljoprivrednom zemljištu propisana je prekršajna odgovornost. Prekršaji su, na primer: nedozvoljena ispaša stoke na obradivom zemljištu, spaljivanje žetvenih ostataka (strništa), oštećenje ili zauzimanje poljskih puteva i kanala, i druge radnje kojima se oštećuje zemljište ili usevi. Za prekršaje su propisane novčane kazne, u rasponu koji zavisi od težine i prekršioca.
Prekršajno mogu odgovarati fizička lica (građani), preduzetnici i pravna lica, kao i odgovorna lica u pravnim licima, zavisno od toga ko je izvršio radnju. Prekršajni postupak pokreće se, po pravilu, na osnovu prijave (zahteva za pokretanje prekršajnog postupka) koju podnosi nadležni organ — poljoprivredni inspektor ili drugi ovlašćeni organ, na osnovu zapisnika i dokaza (uključujući zapisnik poljočuvara).
Pored prekršajne, izvršilac odgovara i za naknadu štete oštećenom (imovinska odgovornost), a u težim slučajevima (npr. požar većih razmera izazvan spaljivanjem, ili druge radnje sa obeležjima krivičnog dela) moguća je i krivična odgovornost. Poljočuvar svojim zapisnikom obezbeđuje osnov za sve ove vidove odgovornosti — zato je tačnost i potpunost zapisnika presudna za uspeh postupka.