Državni službenik ima pravo na uslove rada koji mu neće ugroziti život i zdravlje, na platu, naknade i druga primanja, na odmore i odsustva, na godišnji odmor od najmanje 20 a najviše 35 radnih dana (ko ima skraćeno radno vreme — najviše do 40 dana), i da bude član sindikata i profesionalnog udruženja. Ima pravo da izjavi žalbu na rešenje o svojim pravima i dužnostima u roku od osam dana od dostavljanja, ako žalba nije izričito isključena.
Dostavljanje rešenja vrši se u prostorijama državnog organa, a ako je službenik odsutan — poštom na prijavljenu adresu. Ako dostavljanje ne uspe, rešenje se objavljuje na oglasnoj tabli i po isteku osam dana od objavljivanja smatra se dostavljenim. Državni službenik dužan je da izvrši usmeni nalog pretpostavljenog, izuzev kad smatra da je suprotan propisima (što saopštava); ponovljen pismeni nalog mora izvršiti i o tome pismeno obavestiti rukovodioca, a dužan je da odbije nalog koji bi bio kažnjivo delo.
Državni službenik dužan je da prihvati premeštaj, da po pismenom nalogu radi i poslove van opisa svog radnog mesta (najduže 30 radnih dana), da čuva državnu, vojnu, službenu i poslovnu tajnu i da pismeno obavesti pretpostavljenog o saznanju o korupciji (uz zaštitu). Dužan je da poštuje radno vreme i da o sprečenosti za rad obavesti pretpostavljenog u roku od 24 sata. Sukob interesa je situacija u kojoj privatni interes službenika utiče ili izgleda da utiče na njegovo postupanje na način koji ugrožava javni interes.