Sudska vlast je grana državne vlasti koja autoritativno rešava sporove o pravu, primenjujući opšta pravila na konkretne slučajeve i izričući sankciju. Po Ustavu je jedinstvena na teritoriji RS i pripada sudovima, koji su isključivo državni organi (ne organi AP ili JLS) i koji su nezavisni. Sudija je nezavisan i sudi na osnovu Ustava, potvrđenih međunarodnih ugovora, zakona i opšteprihvaćenih pravila.
Nezavisnost sudija obezbeđuju stalnost sudijske funkcije (traje od izbora dok sudija ne navrši radni vek), nepremestivost i imunitet. Raspravljanje pred sudom je javno (javnost se može isključiti radi nacionalne bezbednosti, reda, morala, zaštite maloletnika ili privatnosti). Sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud i Ustavni sud (po ustavnoj žalbi); izuzeci su pomilovanje (predsednik Republike) i amnestija (Narodna skupština). Odluke se donose u ime naroda, a političko delovanje sudija je zabranjeno.
Vrhovni sud je najviši sud u RS, sa sedištem u Beogradu; imenuje pet od 15 sudija Ustavnog suda (između 10 kandidata koje predlože Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva). Sudovi su opšte nadležnosti (osnovni, viši, apelacioni i Vrhovni) i posebne nadležnosti (privredni, Privredni apelacioni, prekršajni, Prekršajni apelacioni i Upravni sud). Zabranjeno je osnivanje prekih, privremenih i vanrednih sudova.
Sudije bira i o prestanku njihove funkcije odlučuje Visoki savet sudstva — nezavisan organ koji jemči nezavisnost sudova. VSS čini 11 članova: šest sudija koje biraju sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština (dvotrećinskom većinom, od osam kandidata) i predsednik Vrhovnog suda. Radni vek sudije navršava se sa 65 godina (sudije Vrhovnog suda 67), a sudija se razrešava ako je osuđen na zatvor od najmanje šest meseci ili zbog teškog disciplinskog prekršaja.