Osnovna načela prekršajnog postupka utvrđena su u posebnoj glavi Zakona o prekršajima. Među njima su: načelo zakonitosti (nema prekršaja ni sankcije ako delo pre izvršenja nije propisom predviđeno kao prekršaj); optužno načelo; pravo na odbranu; pomoć neukoj stranci; ekonomičnost; slobodna ocena dokaza; dvostepenost; i zabrana preinačenja na gore.
Prekršajnu sankciju može izreći samo nadležni sud koji vodi postupak; izuzetno (samo) novčanu kaznu može izreći ovlašćeni organ prekršajnim nalogom. Za komunalnu miliciju je značajno što komunalni milicionar ima ovlašćenja da izda prekršajni nalog i podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.
Normativni okvir prekršajnog prava čine Zakon o prekršajima (matični zakon) i brojni materijalni propisi koji propisuju pojedine prekršaje (zakoni, uredbe, lokalne odluke o komunalnom redu). Na pitanja koja Zakon o prekršajima ne uređuje shodno se primenjuje Zakonik o krivičnom postupku.