Rad organa vlasti podređen je višestrukoj kontroli da bi se držao u granicama zakona i odvijao pravilno, blagovremeno i celishodno, a uočene greške ispravile. Kontrola je odnos između kontrolnog (nadzornog) subjekta i kontrolisanog (nadziranog) subjekta. Kada je kontrolni subjekt izvan organa čiji rad kontroliše — spoljna je kontrola; kada je unutar organa — unutrašnja kontrola.
Pošto je komunalna milicija deo opštinske i gradske uprave, njen rad je podređen istim oblicima kontrole kao rad cele uprave: skupštinska kontrola (razmatranje izveštaja, odbornička pitanja), kontrola organa izvršne vlasti (veće, predsednik opštine/gradonačelnik), kontrola načelnika uprave, interna budžetska kontrola, kontrola drugostepenim upravnim rešavanjem, kontrola inspekcija, lokalnog ombudsmana i drugih.
Postoji i kontrola državnih organa (naročito kod poverenih poslova), Zaštitnika građana, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, kao i sudska kontrola (povodom tužbi zbog povreda prava i šteta) i ustavnosudska kontrola (povodom ustavnih žalbi). Pošto komunalna milicija ima ovlašćenja za zadiranje u prava i primenu prinude, kontrola nad njenim radom mora biti posebno detaljna.