Poljoprivredno zemljište se, prema načinu korišćenja, deli na katastarske kulture: njive (za ratarske i povrtarske useve), vrtove, voćnjake, vinograde, livade, pašnjake, ribnjake, trstike i močvare. Prema kvalitetu (plodnosti i pogodnosti za obradu), zemljište se razvrstava u katastarske klase (od prve, najkvalitetnije, do niže). Kultura i klasa upisane su u katastru nepokretnosti i značajne su za korišćenje, oporezivanje i zaštitu.
Obradivo poljoprivredno zemljište su njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade — na njima se odvija najintenzivnija proizvodnja i ono uživa najstrožu zaštitu. Najkvalitetnije obradivo zemljište (najviših katastarskih klasa) posebno je zaštićeno i, po pravilu, ne sme se koristiti u nepoljoprivredne svrhe. Poljočuvar treba da prepozna vrste zemljišta i useva koje čuva.
Poznavanje vrsta zemljišta i kultura važno je za posao poljočuvara jer se štete i način zaštite razlikuju po kulturama — drugačije se štiti njiva pod usevom, drugačije voćnjak ili vinograd, a drugačije pašnjak ili livada. Takođe, prepoznavanje granica parcela i kultura pomaže u utvrđivanju gde je i na čemu šteta nastala, što je bitno za sačinjavanje zapisnika o poljskoj šteti.